Josip Brunšmid (Vinkovci, 10. veljače 1858. – Zagreb, 29. listopada 1929.) bio je istaknuti hrvatski arheolog, numizmatičar, muzealac i konzervator. Studirao je povijest i zemljopis na Sveučilištu u Beču, gdje je pohađao i Arheološko-epigrafički seminar (prof. Otto Benndorf i dr.). Od 1882. do 1892. službovao je kao gimnazijski profesor u Vinkovcima, posvetivši se istovremeno i prikupljanju vrijedne arheološke numizmatičke zbirke koju će kasnije donirati Arheološkom muzeju u Zagrebu. Godine 1892. otišao je na arheološko usavršavanje u Beč, gdje je 1893. doktorirao iz povijesti grčkih kolonija u Dalmaciji. Nakon povratka u Zagreb postao je kustosom (1893.) te ravnateljem (1895.) Arheološkog odjela Narodnog muzeja. Prvi je profesor arheologije na Zagrebačkom sveučilištu (1896.). Pokretač je i nove serije Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva, koju je uređivao od 1895. do 1919. i u njoj objelodanio većinu svojih radova. Bavio se prapovijesnim razdobljima, antikom, klasičnom i srednjovjekovnom arheologijom te numizmatikom.
Nakon osnutka moderne konzervatorske službe pod okriljem Zemaljskog povjerenstva za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu, Brunšmid postaje uvaženim članom Povjerenstva (Povjerenstvo je svoje članstvo pronalazilo prije svega u redovima uvaženih kulturnih djelatnika i etabliranih stručnjaka!), a 1914. godine, nakon smrti Tadije Smičiklasa, preuzima funkciju predsjednika Povjerenstva, obnašajući istu dužnost do konca života, odnosno do 1929. godine.
Pod okriljem novoutemeljenog Povjerenstva Josip Brunšmid između 1912. i 1916. godine, a na temelju Smičiklasovog imenovanja, obnaša funkciju predsjednika novoosnovanog Odbora za inventarizaciju zagrebačke katedrale, tijela koje je dobilo u zadatak nastaviti ranija istraživanja Ivana Krstitelja Tkalčića i Ivana Kukuljevića Sakcinskog o ovom ključnom objektu naše nacionalne kulture. Istraživanje je između ostaloga uključilo i fotografsko dokumentiranje Riznice zagrebačke katedrale. Predsjednik Odbora Brunšmid povjerio je fotodokumentaristički posao – ispostavit će se s pravom - Vladimiru Tkalčiću, svojem bivšem studentu i mladom kolegi kustosu Arheološkog odjela Narodnog muzeja.
O činjenici da je Josip Brunšmid bio više no svjestan važnosti fotografskog dokumentiranja svjedoči nam i vrijedna osobna fotografska dokumentacija koju nam je ostavio u nasljeđe.
Priredila: mr. sc. Sanja Grković
***
Fotografija: Josip Brunšmid, 1907. / izvor: AAMZ
Izvori i literatura
Središnji arhiv i fototeka kulturne baštine Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija
Arheološki muzej Zagreb (AAMZ, 73 fotografije)
Brunšmid, Josip. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 12. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9843>.
Pogledaj predmete iz zbirke
